Prof. dr Momčilo BabićPROF. DR MOMČILO BABIĆ


Prof. dr sc. Momčilo Babić, redovni je profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Tokom osam godina rada u Skupštini grada Beograda na dužnosti Gradskog sekretara za zdravstvo, pokrenuo je i definisao projekt “Beograd zdrav grad”. Funkciju direktora KBC Bežanijska kosa obavljao je od 1992. do 2001. godine i najviše doprineo da ta bolnica postane jedna od najboljih u zemlji. Ukazana mu je velika čast svojevremeno imenovanjem za člana ekspertskog komiteta Svetske zdravstvene organizacije. Godine 2012. dobio je prestižno priznanje Najevropljanin za dokument “NOVA ZDRAVSTVENA POLITIKA U SRBIJI DO 2020 GODINE.”

Autor je preko 250 naučnih i stručnih radova objavljenih u stranim i domaćim časopisima, kao i 26 knjiga, monografija i udžbenika.Glavni je urednik časopisa „Medical – Cancer Forum“, kao i Izvršni direktor Nacionalne fondacije protv raka.Načelnik je Centra za nauku, edukaciju i socijalnu medicinu KBC Bežanijska Kosa. Glavni je urednik u prvom projektu na srpskom jeziku “Medicinska enciklopedija” u kojem učestvuje preko 250 eksperata iz zemlje i sveta.
Na Medicinskom fakultetu predaje na Katedri za Socijalnu medicinu, uključujući i predmete: Savremena bolnica, Zdravstveni menadžment, Zdravstveno zakonodavstvo Srbije i Harmonizacija sa zakonodavstvom Evropske unije.
Profesionalna iskustva sticao je i na mnogim studijskim boravcima širom sveta, od Baltimora, preko Atlante, Vašingtona, Varšave, Stokholma, Londona, Moskve, Berlina, Pariza. Kao retko koji naš stručnjak proveo je godinu dana u Americi i godinu dana u Rusiji.
Govori engleski i ruski jezik.Bavi se slikarstvom a svoja dela je donirao, uglavnom bolnicama. Oženjen je Marijanom, advokatom sa kojom ima sina (doktor medicine) i ćerku (diplomirani pravnik).

Akademik Dušan KanazirAKADEMIK DUŠAN KANAZIR


Akademik Dušan Kanazir rođen je u Mošorinu, 28.06.1921. godine. Akademik Kanazir bio je doktor fizioloških nauka, doktorirao je na Universite Libre, Bruxelles, 1955. godine. Bio je član Odeljenje prirodno-matematičkih nauka: dopisni član od 21.12.1961. godine; redovni od 7.03.1968. godine. Od osnivanja je bio član Odeljenja hemijskih i bioloških nauka. Predavao je na prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu kao redovni profesor od 1968. godine. Radio je i kao načelnik laboratorije za molekularnu biologiju i endokrinologiju Instituta Boris Kidrič u Vinči, 1956-1973.godine. U SANU je obavljao funkcije: Potpredsednik SANU od 16.12.1971 do 19.11.1981. godine; predsednik SANU od 19.11.1981 do 22.12.1994. godine. Bio je i član : JAZU, od 1975. godine; ANU BiH, dopisni od 1975. godine; Atinske
akademije (Academy of Athens) 1975. godine; ANUK, van radnog sastava 1978. godine; VANU, van radnog sastava 1984. godine; Indijske akademije nauka (Indian National Science Academy) 1986. godine. Tokom svoje bogate naučne karijere bio je i član: Srpskog biološkog društva; Belgijskog društva za biohemiju; Međunarodnog društva za biologiju ćelije; Evropskog društva za biohemiju; Američkog društva za mikrobiologiju; Evropskog društva za radiobiologiju i Evropskog društva za mutagenezu. Aktivnu ulogu imao je i u mnogim odborima, kao što su: Odbor za biomasu; MO Odbor za nefrologiju; MO Odbor za 3. milenijum; MO Odbor za biomedicinska istraživanja; MO Odbor “Čovek i životna sredina”; MO Odbor za izučavanjedejstva klimatskih faktora; MA Odbor za endemsku nefropatiju.
Dušan Kanazir, naučnik svetskog ranga dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, kao što su : Sedmojulska nagrada, 1961. godine; Nagrada AVNOJ, 1970. godine; Orden rada 3. reda, 1956. godine; Orden rada sa crvenom zastavom, 1961. godine; Orden zasluga za narod sa zlatnom zvezdom, 1965. godine; Orden bratstva i jedinstva, 1976. godine; Orden komandira legije časti (Francuska), 1984. godine.
Akademik Dušan Kanazir svojim pregalačkim radom u nauci i borbi za adekvatnu strategiju naučnog razvoja ostaće večno upamćen kao jedan od velikana srpske i svetske nauke a njegovi radovi su osnov za dalja proučavanja u biohemiji, biomedicini i mikrobiologiji.
PRVI PREDSEDNIK MEDICINSKOG AKADEMSKOG FORUMA

Dejan MedakovićAKADEMIK DEJAN MEDAKOVIĆ


Akademik Dejan Medaković rođen je u Zagrebu, 07. jula 1922. godine. Akademik Medaković bio je doktor istorijskih nauka i najznačajniji istoričar srpske umetnosti za period od 18 -20 veka. Bio je član Odeljenja istorijskih nauka: dopisni član od 27.04.1972., redovni član od 7.05.1981.godine; profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U SANU je obavljao brojne funkcije: Sekretar odeljenja istorijskih nauka od 19.11.1981 do 14.11.1985; generalni sekretar SANU od 14.11.1985 do24.3.1994; predsednik SANU od 11.02.1999. do 3.04.2003. Akademik Medaković bio je član Evropske akademije nauka i umetnosti,Salcburg, redovni član od 1995. godine. Tokom svoje bogate naučne karijere bio je i član: Matice srpske, stalni član saradnik; sekretar Odeljenja za likovne umetnosti 1964-1986; član Predsedništva i član Saveta društva konzervatora Srbije; Austrijskog društva za proučavanje 18. Veka; Lajbnicovog društva, Berlin i Predsednik Skupštine Vukove Zadužbine. Aktivnu ulogu imao je i u mnogim odborima: Odboru za istoriju umetnosti;Odboru za istoriju Srbije u 19. Veku; Sentandrejskom odboru; Odboru za istoriju srpske revolucije 1804-1830; Hilandarskom odboru; Odboru za istoriju Srba u Hrvatskoj; Odboru za romantizam; Staroslovenskom odboru; Odboru za renesansu i barok; MOO za proučavanje Kosova; Odboru za fototipska izdanja SANU; Odboru za rečnik pojmova iz oblasti likovneumetnosti i Odboru za istoriju srpske muzike.
Dobitnik je: Sedmojulske nagrade Srbije, 1989.; Herderove nagrade i Gindely nagrade, Beč, 1990; Oktobarske nagrade Grada Beograda, 1990; Specijalne Vukove nagrada, 1996; Godišnje nagrade Prosvete 2001; Ordena Sv. Save 1. stepena, 1990; Velikog krst za zasluge Savezne Republike Nemačke, 1996; Krsta prvog reda Republike Austrije za zasluge u nauci i kulturi, 1996; Zlatne medalje predsednika Republike Mađarske; Ordena Vuka Karadžića 1. stepena i Krune despota Stefana Lazarevića, Kruševac.
Akademik Dejan Medaković ostaće večno upamćen kao jedan od velikana srpske i svetske nauke a njegovi radovi će biti putokaz proučavanju srpske istorijei istorije umetnosti i reper budućim generacijama naučnika.
Akademik Dejan Medaković preminuo je u Beogradu 01.jula 2008. godine.
PRVI PREDSEDSEDNIK OSNIVAČKE SKUPŠTINE MEDICINSKOG AKADEMSKOG FORUMA

Prof. dr Željko MarkovićPROF. DR ŽELJKO MARKOVIĆ


Profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu od 2000. godine. Diplomirao je 1981.godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Magistrirao je 1987.godine i doktorirao 1994. na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. U nastavi Radiologije od 1986. Usavrsavao se na Grashaden Kinici u Minhenu, Institutu za Radiologiju u Nirbergu (Nemačka), Hamersmit bolnici u Londonu (GB), Bolnici Univerziteta u Tel Avivu (Izrael). Autor je 5 samostalnih stručnih knjiga. U 11 knjiga internacioalih izdavača objavio je posebna poglavlja kao i oko 470 publikacija od kojih začajan broj u indeksiranim časopisima. Bio je rukovodilac ili učesnik 5 medjunarodnih i 4 domaća naučno istraživačkih projekata. Selektivno se bavi interventnom radiologijom, uroradiologijom, CT dijagnostikom. Bio je član Predsedništva SLD 4 godine, 8 godina Predsednik Udruženja Radiologa Jugoslavije, Srbije i Crne Gore i Srbije. Predsednik Balkanske asocijacije Radiologa bio je 0d 2006 do 2010 godine. Član je nacioalnog Komiteta Evrpske asocijacije Radiologa od 2006 do danas. Osnovao je Tomas Jefferson Školu u Beogradu za edukacije u oblasti ultrazvuka kao i Japansko-Balkansku Uniju Radiologa. Organizovao je više od 20 medjunarodnih edukativnih skupova iz različitih oblasti radiologije i dijagnostike. Devet godina je bio Direktor Instituta za radiologiju Kliničkog centra Srbije, 2002. godine Odlukom Saveznog Ministarstva za nauku i tehnologiju dobio je zvanje Eksperta za naučnu oblast Radiologija. 2008. Izabran za recenzenta European Society of Radiology i European Congres of Radiology u oblati urogenitalnog sistem. 2006. Izabran u zvanje konsultanta UN i UNDP za razvoj radiologije za region Jugoistočne Evrope. Govori engleski jezik.

 

AKADEMIK PROF. DR BRANISLAV MILOVANOVIĆ


Direktor Interne Klinike KBC Bežanijska Kosa, Profesor na Univerzitetu Alma Mater Europea,Salcburg,Austrija,Evropski centar Maribor,Šef Neurokardiološke laboratorije,KBC Bežanijska Kosa.Vanredni profesor interne medicine –kardiologija, Aktivni član Evropske akademije nauka i umetnosti (10.12.2015) sa sedištem u Salcburgu.

Magisterijum i doktorat na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Naslov doktorske disertacije: ”Kardiovaskularni efekti autonomne neuropatije u bolesnika sa diabetes mellitusom. ”

Prof dr Branislav Milovanović je autor od 242 publikacija od kojih su  36 radovi  i 198 izvodi radova,3 poglavlja u udžbeniku,4 poglavlja u knjigama i 1 monografiju. Pored toga autor je jedne  monografije i 4 poglavlja u knjigama i 3 poglavlja u udžbenicima. Prvi je u našoj zemlji uveo metodologiju za kliničko testiranje funkcije autonomnog nervnog sistema i formirao orginalni protokol. Osnivač je Neurokardiološke laboratorije u KBC B.Kosa,odnosno centra za neinvazivnu elektrokardiologiju, testiranje autonomnog nervnog sistema i krize svesti.Laboratorija je opremljena najsavremenijim dijagnostičkim sistemima i jedinstvena je u ovom delu sveta. Prvi je u našu zemlju uveo novu naučnu disciplinu Neurokardiologiju.Iz ove oblasti je prvi  organizovao  internacionalni kongres u Beogradu.Osnivač je i prvi predsednik  Sekcije za autonomni nervni sistem Srpskog Lekarskog DruštvaLSekcija je od maja 2005.godine član Evropske federacije za autonomni nervni sistem (EFAS),kao prvo nacionalno udruženje van Evropske unije. Osnivač je i predsednik Udruženja za Neurokardiologiju Srbije,odnosno četvrtog udruženja koje je formirano u svetu iz ove oblasti. Član je borda Evropskog udruženja za autonomni nervni sistem(EFAS).Dobitnik je zvanja Governor za Srbiju od strane Internacionalnog udruženja za Holter i neinvazivnu elektrokardiologiju(ISHNE)i član istog borda.

Copyright © 2016 Medicinski akademski forum. All Rights Reserved.